Intervju Adnan Deli─ç

Ljudi mijenjaju svoja osjećanja slušajući sevdah

U bosanskom jeziku pojam sevdah znači čežnja, ljubavni žar, ljubavni jad. Sva ta značenja ipak u fokusu imaju ljubav. Sretnu ili nesretnu.

Sevdalinka je narodna pjesma iz Bosne i Hercegovine. Predstavlja jedinstven muzički izraz bogate tradicije. Sama riječ sevdalinka je nastala od arapske riječi sawda što znači crna žuč. U turskom jeziku se ovaj pojam veže za melanholiju. U bosanskom jeziku pojam sevdah znači čežnja, ljubavni žar, ljubavni jad. Sva ta značenja ipak u fokusu imaju ljubav. Sretnu ili nesretnu.

U razgovoru za MOJportal,  Adnan Delić, mladi pjevač koji svojim djelovanjem u mnogome utiče na očuvanje sevdalinke danas, govori o svojim počecima, uzorima i trenutnim projektima.

Razgovarala:
Naida Kurdija / saradnica portala

MOJportal: Sevdalinka je posebna i zahtjevna vrsta muzike, ne samo instrumentalno, tekstualno već i vokalno. U njoj uživaju samo oni koji navedeno mogu prepoznati. Kakav je bio Vaš put u sevdah? Šta Vas je privuklo a šta Vas dalje motivira u njegovoj prezervaciji?

Delić: Sevdalinka je prije svega jedan od važnih identiteta Bosne i Hercegovine kao i svakog pravog Bosanca i Hercegovca koji je patriotski nastrojen prema svojoj zemlji. Voliti svoju zemlju znači voliti i sve ono što je vezano za nju. Bosna i Hercegovina i sevdalinka su toliko povezane da je ne moguće pričati o jednoj a ne spomenuti drugu. Sevdalinku sam počeo upoznavati još kao dječak od moje porodice a onda na raznim druženjima gdje je neizostavan dio muzičkog menija.

Najviše me privukla sebi kada sam gledao ljude koji mjenjaju svoja osjećanja slušajući sevdah i način na koji svoje osjećaje utapaju slušajući taktove sevdalinke. Mnoge sudbine su opisane u sevdalinci, velike ljubavi, seobe, velike žalosti itd. Bez imalo skromnosti sa puno istine.

Danas isto tako mnoge sudbine se proživljavaju možda ne u onolikom broju u kojem se sve to dešavalo prije ali ima puno toga što se može poistovijetiti sa sevdalinkom. Sve je to uticalo da mi sevdalinka postane primarna vrsta muzike koju slušam. Koliko sam se više vezivao za sevdah toliko su se otvarale mogućnosti da se upoznam sa ključnim ljudima koji su nimalo skromno rečeno bili čuvari sevdaha i živjeli sevah. Od njih sam jako puno naučio i to je bila prekretnica da, iako pjevam malo modernije pjesme koje se na neki način oslanjaju na sevdah i ima u njima nekih taktova sevdaha, sevdalinka ostane primarna pjesma koja će me pratiti kroz život.

Nemoguće je da pjevam negdje a da barem u programu ne bude jedan blok sevdalinki. Ono što me motivira i dalje da štitim i čuvam sevdalinku onoliko koliko mogu je činjenica da je ona temelj kulture zemlje u kojoj živimo i da je nemoguće razdvojiti ih. Sevdalinka svjedoći postojanju Bosne i Hercegovine a Bosna svjedoči kroz svoju historiju da dok bude postojala a postojat će, pjevat će se sevdalinka. Ma kako danas stvari stajale uvjeren sam da do zadnjeg Bosanca bit će i Bosne i sevdaha.

MOJportal: Jako ste mladi ali se već dugo bavite pjevanjem sevdalinki. Pjevate na bosanskom i na turskom jeziku, iza sebe imate mnogo nastupa, čak i predstavljanja BiH na manifestacijama sevdaha. Sarađivali ste sa velikanima sevdaha.  Ko je ostavio najviše traga na Vaše muzičko obrazovanje, konkretno samo pjevanje?

Delić: U Turskoj provodim mnogo vremena. Uz to provedeno vrijeme upoznao sam mnogo ljudi sa naših prostora ne samo Bosne i Hercegovine nego i Sandžaka, Crne Gore, Makedonije itd. Svi oni imaju jednu zajedničku bol –  iako su mnogi rođeni tamo osjete tugu i sjetu za rodnim krajem. Svima njima u utapanju nostalgije sevdalinka je neizostavan dio slušanja.

Kada sam shvatio da mnogi jako malo razumiju od onoga što slušaju ja sam se odlučio prevoditi sevdalinke uz pomoć tima ljudi koji radi sa mnom i na taj način slušaocima učiniti zadovoljstvo slušanja sevdalinke. Sarađivao sam sa velikanima i to mi pričinjava jedno posebno zadovoljstvo što sam imao priliku da budem blizu njih.

Nažalost mnogi nisu među nama. U pjevanju najviše sam radio sa Edinom Pandurom koji je neiscrpan izvor talenta, znanja i mogućnosti da svoje znanje prenese na onoga ko želi da nauči nešto više. Iz te naše saradnje rodile su se dvije pjesme a pripremamo još neke projekte.

MOJportal: Prvu sevdalinku “Karanfile, cvijeće mojeÔÇŁ  snimili ste 2009. godine. Nedavno ste snimili te dvije pomenute a potpuno nove sevdalinke koje potpisuje Edin Pandur. Možete li ih pobliže predstaviti ?

Delić: Od 2009. godine može se računati moj život bavljenja muzikom, to je zvanični početak aktivnog  bavljenja sevdalinkom. Družeći se sa Edinom Pandurom došli smo na ideju da bi trebalo snimiti nešto što se danas rijetko čuje a što ne odstupa puno od sevdalinke i narodne pjesme.

Kada kažem narodne onda mislim na one lijepe narodne pjesme. Još 1961. godine, Pandur, tada već poznat bosanskohercegovački umjetnik, poslije mnoštva otpjevanih ljubavnih pjesama traži pjesmu u kojoj se neće spominjati riječi volim te ni riječ ljubav a da podsjeća na ljubavnu pjesmu. Zajedno sa svojim prijateljem iz Mostara piše pjesmu kojoj smo dali ime Romansa. Igrom slučaja tu pjesmu nikada nije ni komponovao niti snimio. Poslije 55 godina, napravili smo jednu vrlo prijatnu kompoziciju koja prenosi na neki način život šezdesetih godina u današnje vrijeme.

Drago mi je da samo oživjeli pjesmu i koliko toliko kroz nju donijeli miris vremena u kojem se pisalo i pjevalo o ljubavi na sasvim drugi način nego danas. Kada sagledamo sve okolnosti nije prošlo toliko puno vremena, ali se u tom proteklom vremenu između 1961.godine i 2016.godine znatno izmjenilo pisanje i pjevanje o ljubavi. Svejdoci smo svega i svačega što nas okružuje. Drugu pjesmu “Oprosti mi” Edin Pandur u potpunosti potpisuje. To je pjesma koja traži oprost ili od Boga dragog ili od voljene osobe. Svaki čovjek u svom životu živi burno, poslije toga se vraća u neku svoju mirnu luku u kojoj traži sebe. Zadovoljan sam sa obje pjesmei siguran sam da će kroz jedan period vremena naći svoje mjesto pod ovim nebom.

MOJportal: Jednim velikim koncertom u Istanbulu, prošle godine, povezali ste muzički dvije kulture, dvije zemlje. Kako je izgledala plovidba Bosforom uz taktove bh muzike ?

Delić: To je jedan u nizu koncerata koje sam napravio u Turskoj. Svakako poseban jer prvi put je neko napravio nešto na taj način. Jedna besprijekorna noć u kojoj su se našli mnogi prijatelji Bosne i Hercegovine. Plovili smo blizu 5 sati Bosforom i sve to vrijeme  imao sam priliku gledati ljude kako se vesele i uživaju.

Posebno sam ponosan što se tu noć na brodu vijorila zastava BiH, što je sve bilo medijski bilo propraćeno i doživjelo jedan veliki uspjeh. Sve više sam ubjeđen da su umjetnici najbolji ambasadori svoje zemlje, naravno ako to žele. Vrlo često se prisjetim onoga što je rekao američki predsjednik Kennedy svome narodu ” Nemojte da stalno mislite šta će zemlja da uradi za vas, nego šta ćete vi uraditi za svoju zemlju “. Mislim da bi većina trebala ovako razmišljati i vjerujem da bi nam puno bolje bilo. Naš narod je veoma talentovan i snalažljiv, ne čekajući druge sami možemo puno toga učiniti ako ne za naše dobro onda za dobro narednih generacija sigurno.

MOJportal: Napisali ste i knjigu o sevdalinci koja će uskoro biti objavljena na turskom jeziku. U toj knjizi će se naći pjesme koje opisuju dijelove osmanske vladavine i osmanskog načina života koji se u BiH još baštini i to ne samo u pjesmama. Držali ste i predavanja o sevdalinci. Smatrate li taj vid edukacije krucijalnim u očuvanju baštine sevdaha?

Delić: Polako privodim taj projekat kraju. Desit će se vrlo brzo objavljivanje knjige na turskom jeziku. U Turskoj će to biti prva knjiga koja će kroz pjesmu svjedoćiti o vezi između Bosne i Turske posebno u doba osmanske vladavine koja je ostavila dubok trag na ovim prostorima.

Svaki vid bavljena sevdlinkom kao neiscrpnim izvorom kulture jednog naroda smatram edukativnim i krucijalnim za očuvanje i produžavanje života sevdalinke. Ćak sam jedan od zagovornika da se na Muzičkoj akademiji u Sarajevu uvede poseban odsjek gdje bi se samo izučavala sevdalnika. Svaka sevdalinka je zasebna priča prema kojoj možete film izrežirati. Ćudim se da još niko nije izrežiro film prema pjesmi “Dva Morića”. Zaista sevdalinka pruža velike mogućnosti samo joj treba priči sa dobrom namjerom.

MOJportal: Na kraju, kako biste voljeli da Vaš rad bude shvaćen i prihvaćen od strane generacija koje sve manje i manje znaju o sevdahu i sve manje znaju uživati u njegovoj ljepoti?

Delić: Ja svoj rad više smatram društveno korisnim nego komercijalim. Koristim sevdalinku da prije svega promovišem BiH i njene narode. Moj rad bih volio da prihvate kao jedan od načina zalaganja za dobrobit kulture, promovisanju države i da kroz to prihvate sevdalinku kao dio sebe jer u svim evropskim zemljama ljudi se vrlo čvrsto drže svoje kulture, znaju da cijene to bogatstvo koje im je dato na očuvanje.

Kod nas je to malo izmješano većina ponosno kaže da su Bosanci i Hercegovci a kada ih pitate slušaju li sevdah većina se pravi da i ne zna šta je to. Nekada je jako teško objasniti da sevdalinka nije ruralna muzika i spriječiti upotrebu takvih poređenja. Sevdalinka je dobar dio bosansko-hercegovačke kulture na koji se uvijek možemo pozvati kao na svjedočanstvo o postojanju naroda i narodnosti na ovim prostorima.

Svaki narod koji ostane bez kulture i koji nema iza sebe dokaz o postojanju na koji se uvijek može pozvati je osuđen na propast. Nadam se da će sevdalinka u skorije vrijeme kako od strane naroda, posebno mlađih generacija tako i od strane države biti puno više promovisana i zaštičenija nego je to danas.

https://www.youtube.com/watch?v=