Savjetovalište Evropska Agencija za sigurnost hrane

Koje meso ima posljedice po ljudsko zdravlje?

Evropska Agencija za sigurnost hrane, sa sjedištem u Parmi, Italija, organizovala je 10. i 11. novembra godišnji sastanak na temu monitoringa antimikrobne rezistencije, ondnosno rezistencije bakterija koje izazivaju bolesti kod ljudi i životinja, od koji su najvažnije Salmonele, Campilobakteri, MRSA, ešerihija koli

Evropska Agencija za sigurnost hrane, sa sjedištem
u Parmi, Italija, organizovala je 10. i 11. novembra godišnji sastanak
na temu monitoringa antimikrobne rezistencije, ondnosno rezistencije
bakterija koje izazivaju bolesti kod ljudi i životinja, od koji su
najvažnije Salmonele, Campilobakteri, MRSA, ešerihija koli.

U radu sastanka po prvi put ove godine učestvovala je i BiH koju
je predstavljao dekan Veterinarskog fakulteta Nihad Fejzić, kojeg je
nominovala Agencija za sigurnost hrane kao predstavnika BiH.

Fejzić
u izjavi za Fenu navodi da je u svijetu ogromna zabrinutost zbog toga
što su ove bakterije postale otporne na postojeće antibiotike te da se
rade planovi koji treba da riješe problem.

“U veterinarskom
segmentu je fokus pažnje na kontrolisanu upotrebu antibiotika u
stočarskoj proizvodnji i tretmanu životinja, edukaciji farmera i
veterinara. Ovaj problem je definitvno interdsiciplinarni i tipičan je
primjer problematike kojom se bavi jedinstveno zdravlje”, kaže Fejzić.

Nepravilna i prekomjerna upotreba antibiotika, smatra Fejzić, nije samo medicinski problem.

Kako
ističe, zbog povećane potrošnje mesa u svijetu, postali su sastavni dio
hrane koja se daje kravama, svinjama, pilićima. Njihov zadatak je da
životinje postanu otpornije na infekcije.

“Konzumiranje mesa
tretiranog antibioticima ima nesagledive posljedice po ljudsko zdravlje.
Još proljetos na stručnom savjetovanju u Sarajevu, istakao sam da
konzumiranjem hrane koja sadrži antibiotike, stvaramo idealne uvjete za
za ubrzan razvoj optornosti bakterija”, rekao je Fejzić.

On ističe da treba povećati obuhvat kontrola i uzimanja uzoraka, ne samo od domaćih proizvođača.

“BiH
je zemlja koja uvozi velike količine hrane. Zbog toga moramo na
granicama postaviti kontrolne sisteme, tako da ništa ne može ići u
promet dok ne dobijemo rezultat analize. Isključivo kroz dobru
laboratorijsku dijagnostiku i dobre sisteme kontrole, možemo upravljati
granicama bolesti i rizicima za naše zdravlje. Treba li podsjećati da su
najugroženije siromašne zemlje, u koje spada i BiH zbog lošeg imuniteta
njenih građana i sramno malih ulaganja u zdravstvo”, smatra Fejzić.

Osim
BiH na sastanku u Parmi po prvi put bile su bile pozvane i Srbija,
Makedonija i Albanija kao zemlje u kojima do sada nema nikakvih
aktivnosti na području monitoringa otpornosti bakterija na antibiotike.

 

https://www.youtube.com/watch?v=