Moje zdravlje Zdrava hrana

Banane – plod mudraca koji hrani svijet

Banana je glavni izvozni proizvod Gvineje, Ekvadora, Kolumbije, Meksika i drugih država Latinske Amerike, kao i Indije u zadnje vrijeme.

A evo još niz zanimljivih činjenica o bananama.

Sve komercijalne banane su klonovi

Banane su – klonovi. Pa je na primjer sorta Cavendish, jedna od popularnijih sorti na svijetu, klon jedne jedine biljke iz Jugoistočne Azije. Genetski, one su sve identične.

Sve banane koje se uzgajaju moraju se pažljivo posaditi i to isključivo od korijena postojeće. Ova genetska homogenost je, naravno, vrlo rizična. Ako parazit ili bolest napadne ovaj klon, u dogledno vrijeme bi sve banane (klonovi) mogle postati zaražene, što se prije već događalo i što je imalo katastrofalne posljedice za industriju.

Izuzetno su zdrave

Banane imaju malo kalorija i masti, nemaju natrija i holesterola. One sadrže vitamin C, kalij, vlakna i vitamin B6. Istraživanja pokazuju da jedenje banane može da smanji rizik od srčanih napada i moždanih udara, kao i smanjiti rizik od dobijanja nekih vrsta raka.

Banane su samo voće koje sadrži triptofan amino kiselinu, a zajedno sa vitaminom B6 ona pomaže tijelu da proizvede serotonin – prirodnu supstancu koja ublažava depresiju.

Banane mogu pomoći u odvikavanju od pušenja. B6, B12, kalij i magnezij koji se nalaze u bananama, pomažu u oporavku tijela od djelovanja nikotina. Banana je bogata željezom i može podstaći stvaranje hemoglobina u krvi i tako pomoći kod nekih slučajeva anemije.

Šta sve može unutrašnja kora banane

Za izbjeljivanje – trljajte zube unutrašnjom korom od banane oko dvije minute svake noći. Još ako ispirate grlo slanom vodom, to će pojačati efekat. Očekujte rezultate za oko dvije nedjelje, a sve zahvaljujući činjenici da kora sadrži kalij, magnezij i mangan.

Unutrašnja kora banane može pomoći kada vas ujede komarac,tako što će vam spriječiti svrab. Ako trljate unutrašnjom korom banane ranu ili opekotinu, to će vam pomoći da bol nestane, a isto tako čuva ranu od infekcije. Isti postupak stalno radite sa bradavicama – mogle bi nestati za dvije-tri sedmice.

Ne rastu na drveću

Banane rastu iz korjenaste strukture koju proizvodi jedna stabljika koja se nalazi iznad tla. Ona je obična višegodišnja biljka, najveća zeljasta cvjetnica na svijetu.

Prema botaničkim definicijama: maline i jagode nisu bobičasto voće, ali zato banane jesu. Botanička definicija bobica je “mesnato voće proizvedeno od jednog jajnika”, a banana savršeno odgovara ovoj definiciji.

Prirodno su radioaktivne

Naravno, jedna banana ne može aktivirati senzore, ali ako biste pokušali prokrijumčariti više oguljenih banana, na senzorima koji se koriste za detekciju nuklearnog materijala bi se odmah upalila crvena lampica.

Šanse da vas banane ubiju radiokativnim zračenjem su gotovo ravne nuli! Morali biste stati ispred 200 oguljenih banana da bi efekat zračenja bio jednak onom na rendgenskom snimku, a tek 20 miliona oguljenih banana izazvalo bi smrtonosno trovanje radijacijom.

A kada biste stali u neposrednu blizinu 500 miliona ogulljenih banana, to bi bilo jednako kao da ste 10 minuta stajali pored nuklearnog reaktora u Černobilju, odmah nakon eksplozije.

Jedna od prvih biljaka koje su se selektivno počele uzgajati

Moderna banana se poprilično razlikuje od svog divljeg pretka koji je bio gotovo nejestiv. Dnašnja banana je produkt nekoliko hiljada godina umjetne selekcije i ukrštanja, baš kao i većina voća i povrća u kojem danas uživamo.

Ljudi su počeli sa selektivnim uzgajanjem banana oko 8.000 godine prije nove ere. Musa acuminata je jedna od prvih biljaka koju su ljudi pripitomili i počeli uzgajati i to u jugoistočnoj Aziji.

Divlje banane sadrže velike, tvrde sjemenke i vrlo malo mesa. Bez genetske modifikacije do koje se došlo dugotrajnim selektivnim uzgojem, one bi danas bile gotovo nejestive,a svijet bi ostao uskraćen za savršen ukus voća.

Jedna od najvažnijih namirnica na svijetu

Banane su posebno važne u istočnoj Africi, gdje predstavljaju jedan od glavnih izvora hrane za oko 50 posto stanovništva. U ovom dijelu svijeta godišnja potrošnja može biti čak i više od 400 kg po osobi.

U cijelom svijetu se svake godine pojede više od 100 milijardi banana. Ova ih brojka čini četvrtim najvećim poljoprivrednim proizvodom, odmah nakon riže, pšenice i kukuruza.

One se uzgajaju u više od 130 zemalja širom tropskog područja, a oko 90 posto svih banana na svijetu raste na malim farmama i većina ih se konzumira lokalno.

Muzej banana

Ako ne znate postoji i “Banana klub Muzej”, a on je smješten na autoputu 111 u Meki, Kalifornija (južno od Palm Springsa), posjeduje najveću kolekciju na svijetu posvećenu jednom voću. Muzej sadrži više od 17.000 artikala banana, od kojih je većina donacija članova.

Čudna biljka

U svijetu postoji preko 500 sorti banana. Njapoznatije vrste banana su Dwarf Cavendish, Valery, and Williams Hybrid banane. Banana biljka dostiže svoju punu visinu od 15 do 30 metara za oko godinu dana.

Njeno lišće može da naraste to jest da bude dugo i do 9 metara, a do 2 metra široko, dok njihovo korijenje može biti staro više stotina godina. Banane su dostupne tokom cijele godine, one se beru i sakupljaju skoro svakog dana u godini.

Saznaj više

– Indija proizvodi banana više od bilo koje druge zemlje na planeti, njena proizvodnja čini oko 28 posto svjetske proizvodnje. Kina je broj dva sa 10 posto ućešća.

– Amerikanci jedu u prosjeku 27 kilograma banana po osobi godišnje.

– Čak 75 procenata banane čini voda.

– Najveća prosječna potrošnja banana po glavi stanovnika u svijetu je u Ugandi, gdje svaki stanovnik godišnje u prosjeku pojede 250 kg ovog voća.

Dodaj komentar

Klikni da komentarišeš